Prostor općine Zemunik Donji tipičan je predstavnik Ravnih kotara.
- Ravni kotari su ravničarski prostor na kojem se mjestimično, ali rijetko, izdižu brežuljci koji ne prelaze 200m nadmorske visine.
- Najviše bilo u općini Zemunik Donji smješteno je na krajnjem SI općine u blizini Vidukina gaja i seže do 153,4m.
- Posječna nadmorska visina naselja u općini iznosi: Zemunik Donji 92 m, Zemunik Gornji 105 m i Smoković 95 m.
- Vapnenačke stijene gornjokredne i ercijarne starosti s izrazitim pravcem pružanja SZ-JI tzv. dinarski pravac pružanja, dok se u poprečnom pravcu JZ-SI smjenjuju vapnenačke uzvisine (antiklinale) i rastresite udoline (sinklinale). To reljefu Kotara daje valovit oblik. Brežuljci su u glavnom građeni od vapnenaca kredne odnosno tercijarne starosti, a udoline su građene od lapora i pješčenjaka, eocenske starosti.
- Stratigrafski, općina kao dio Ravnih kotara, se sastoji u glavnom od vapnenaca, a manjim dijelom od dolomita. Klastiti su postavljeni laporima, vapnencima, konglomeratima i brečama. Odlikuju se vrlo jakom vertikalnom i lateralnom promjenom facijesa. Zajednička odlika svih ovdje razvijenih sedimenata je njihov postanak. Jedni i drugi su nastali u moru, ali u vrlo različitim paleogeografskim uvjetima. Karbonati su se taložili u mirnom, plitkom i toplom moru daleko od utjecaja kopna. Klastiti su proizvod vrlo nemirne sredine taloženja, uz snažan utjecaj kopnenog materijala. Stariji, karbonatni razvoj pripada uglavnom krednoj formaciji, a mlađi, klastični, paleogenu. Upravo je izmjena antiklinala i sinklinala najznačajniji morfostrukturni faktor u gospodarskom razvoju koji Ravne kotare izdiže među agrarno najistaknutije dijelove Hrvatskog primorja.
- Kotari su bili žitnica na rubu mora i stočarsko zimovalište podno Velebita.
- U sinklinalnoj dolini je središte općine, a sinklinala se proteže JI od Miljašić jaruge, SI od Murvice, između Donjeg i Gornjeg Zemunika, a završava S od Nadinskog blata.
Biljni pokrov
- Na području Općine dominiraju polja. Uz polja postoje autohtone biljne zajednice submediteranskog raslinja, koje su znatnim djelom degradirane dugotrajnim utjecajem čovjeka i stoke i pretvorene u šikaru, šibljak i kamenjar.
Tekst preuzet iz Prostornog plana uređenja Općine Zemunik Donji (2003).
