Pravni okvir
Europski propisi
Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora
Directive 2003/98/EC of the European Parliament and of the Council of 17 November 2003 on the re-use of public sector information
Direktiva o izmjeni Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, 2013/37/EU
Directive 2013/37/EU of the European Parliament and of the Council of 26 June 2013 amending Directive 2003/98/EC on the re-use of public sector information Text with EEA relevance
Konsolidirana Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora
Consolidated Directive 2003/98/EC of the European Parliament and of the Council of 17 November 2003 on the re-use of public sector information
Smjernice o preporučenim standardnim dozvolama, skupovima podataka i naplati ponovne uporabe dokumenata 2014/C 240/01
Guidelines on recommended standard licences, datasets and charging for the reuse of documents 2014/C 240/01
Zakonske odredbe
Zakon o pravu na pristup informacijama

PONOVNA UPORABA INFORMACIJA

Pravo na ponovnu uporabu informacija

Članak 27.

Svaki korisnik ima pravo na ponovnu uporabu informacija u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
U svrhu ponovne uporabe tijela javne vlasti nemaju obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe.
Na pitanja koja nisu posebno uređena ovom glavom primjenjuju se na odgovarajući način ostale odredbe ovoga Zakona.
PRAKTIČNA RJEŠENJA ZA PONOVNU UPORABU INFORMACIJA

Članak 28.

U svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija tijela javne vlasti dužna su na lako pretraživ način objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu, zajedno s metapodacima, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima.
Preko portala otvorenih podataka koji vodi i održava Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade Republike Hrvatske osigurava se popis informacija dostupnih za ponovnu uporabu zajedno s metapodacima, koji su objavljeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
Odredba stavka 2. ovoga članka ne isključuje uspostavljanje i održavanje posebnih portala kojima se omogućava ponovna uporaba posebnih vrsta informacija, osobito kada se radi o knjižnicama, muzejima i arhivima.
U svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija knjižnice, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi dužni su na način propisan u stavku 1. ovog članka objaviti informacije na kojima imaju prava intelektualnog vlasništva.
Kada je to moguće i prikladno, omogućit će se međujezično traženje dokumenata
ZAHTJEV ZA PONOVNU UPORABU INFORMACIJA

Članak 29.

U zahtjevu za ponovnu uporabu informacija podnositelj zahtjeva mora, osim podataka iz članka 18. stavka 3. ovoga Zakona, navesti informacije koje želi ponovno upotrijebiti, oblik i način na koji želi primiti sadržaj traženih informacija, kao i svrhu korištenja informacija (komercijalna ili nekomercijalna svrha).
Tijelo javne vlasti odlučit će o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Rješenje obvezno sadrži vrstu dozvole kojom se utvrđuju uvjeti uporabe te visinu i način izračuna troškova.
Tijelo javne vlasti postupat će po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija putem sredstava elektroničke komunikacije, kad god je to moguće i prikladno
Članak 30.

Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako se zahtjev odnosi na:

informacije iz članka 15. stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona,
povjerljive statističke informacije, sukladno zakonu,
informacije za koje korisnik treba dokazati postojanje pravnog interesa,
dijelove informacije koji sadrže samo logotipe, grbove ili oznake,
informacije koje su u posjedu tijela koja pružaju javne usluge radija, televizije i elektroničkih medija,
informacije koje su u posjedu obrazovnih i znanstvenoistraživačkih ustanova, uključujući organizacije osnovane u svrhu prijenosa rezultata istraživanja, škole i ustanove visokog obrazovanja, osim knjižnica ustanova visokog obrazovanja,
informacije koje posjeduju ustanove u kulturi, osim knjižnica, muzeja i arhiva,
informacije koje se ne prikupljaju u svrhu obavljanja javnog posla.
Protiv rješenja o ponovnoj uporabi informacija može se izjaviti žalba Povjereniku u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Protiv rješenja Povjerenika žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
Ako tijelo javne vlasti odbije zahtjev za ponovnu uporabu zbog zaštite prava intelektualnog vlasništva, dužno je obavijestiti podnositelja o nositelju prava intelektualnog vlasništva, ako je poznat, odnosno o nositelju licencije od kojeg je tijelo javne vlasti dobilo odnosnu informaciju.
UVJETI ZA PONOVNU UPORABU INFORMACIJA

Članak 31.

Tijelo javne vlasti korisniku daje podatke za ponovnu uporabu bez ograničenja, za slobodnu uporabu i u otvorenom formatu.
U opravdanim slučajevima tijelo javne vlasti može odrediti uvjete za ponovnu uporabu. U slučaju određivanja uvjeta za ponovnu uporabu njihov sadržaj i primjena ne smiju neopravdano ograničavati mogućnost ponovne uporabe, niti se smiju koristiti kako bi se ograničilo tržišno natjecanje.
Uvjeti za ponovnu uporabu informacija ne smiju biti diskriminirajući za iste ili slične vrste informacija, odnosno za komercijalnu ili nekomercijalnu uporabu.
Na tijelo javne vlasti koje ponovno koristi svoje informacije kao osnovu za komercijalne aktivnosti koje ne spadaju u djelokrug njegovih javnih poslova primjenjuju se isti uvjeti kao za druge korisnike.
Vrste i sadržaj dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama, pravilnikom uređuje ministar nadležan za poslove uprave.
Tijelo javne vlasti dužno je na svojoj internetskoj stranici objaviti dozvole kojima se određuju uvjeti ponovne uporabe ili poveznice na takve dozvole, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama.
NAKNADA ZA PONOVNU UPORABU INFORMACIJA

Članak 32.

Tijelo javne vlasti ne naplaćuje naknadu za ponovnu uporabu informacija kad informacije objavljuje na službenim internetskim stranicama.
Tijelo javne vlasti može korisniku naplatiti stvarne materijalne troškove ponovne uporabe informacija nastale zbog reprodukcije, davanja na uporabu i dostave informacija, u skladu s kriterijima iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona.
Iznimno, tijelo javne vlasti može korisniku naplatiti troškove uz troškove iz stavka 2. ovoga članka ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

tijelo javne vlasti pretežito se financira iz vlastitih prihoda ili
korisnik zahtijeva informacije kojima tijelo javne vlasti osigurava odgovarajuće prihode kojim pokriva troškove njihova prikupljanja, izrade, reprodukcije i objave.
U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka tijelo javne vlasti odredit će naknadu za ponovnu uporabu u skladu s objektivnim, jasnim i provjerljivim kriterijima za izračun troškova ponovne uporabe informacija koje utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske. Troškovi se izračunavaju u skladu s računovodstvenim pravilima koja se primjenjuju na dotična tijela javne vlasti.
Ukupan godišnji prihod tijela javne vlasti iz stavka 3. ovoga članka ostvaren po osnovi naknade troškova temeljem stavka 4. ovoga članka ne smije prelaziti troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije i pružanja informacije, uključujući razuman povrat ulaganja. Tijelo javne vlasti dužno je revidirati način izračuna naknade troškova na godišnjoj razini.
Tijela javne vlasti dužna su na svojim internetskim stranicama informirati korisnike o kriterijima za naplatu troškova iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona, kriterijima i načinu izračuna troškova iz stavka 4. ovoga članka te o stvarno naplaćenom iznosu troškova ponovne uporabe informacija na godišnjoj razini.
NAKNADA ZA PONOVNU UPORABU INFORMACIJA KNJIŽNICA, MUZEJA I ARHIVA

Članak 33.

Knjižnice, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi mogu korisniku naplatiti trošak uz trošak iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona u skladu s objektivnim, jasnim i provjerljivim kriterijima za izračun troškova ponovne uporabe informacija. Troškovi se izračunavaju u skladu s računovodstvenim pravilima koja se primjenjuju na dotična tijela javne vlasti.
Ukupni godišnji prihod knjižnica, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeja i arhiva ostvaren po osnovi naknade troškova temeljem stavka 1. ovoga članka ne smije prelaziti troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije, širenja, očuvanja i prava na otpis, uključujući razuman povrat ulaganja. Tijelo javne vlasti dužno je revidirati način izračuna naknade troškova na godišnjoj razini.
Knjižnice, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi dužni su na svojim internetskim stranicama informirati korisnike o kriterijima za naplatu troškova iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona i kriterijima o načinu izračuna troškova iz stavka 1. ovoga članka te o stvarno naplaćenom iznosu troškova ponovne uporabe informacija na godišnjoj razini.
ZABRANA DISKRIMINACIJE I ISKLJUČIVA PRAVA

Članak 34.

Ponovna uporaba informacija dopuštena je i dostupna svim podnositeljima zahtjeva uz istu naknadu i pod istim uvjetima. Broj podnositelja zahtjeva kojima tijelo odobrava pravo na ponovnu uporabu informacija nije ograničen. Tijelo ne može ugovorom ili drugim sporazumom ili odlukom odobriti podnositelju zahtjeva takvu ponovnu uporabu informacija koja bi spriječila ponovnu uporabu tih informacija od strane drugih korisnika.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, tijelo javne vlasti može odobriti isključivo pravo na ponovnu uporabu informacija ako je to prijeko potrebno za pružanje javne usluge ili drugih usluga u javnom interesu. Opravdanost razloga za odobrenje takvog isključivog prava podliježe redovitoj provjeri Povjerenika i provjerava se najmanje svake tri godine, osim kad se radi o digitalizaciji informacija u području kulture.
Povjerenik vodi javno dostupnu evidenciju o svim odobrenim isključivim pravima. Odluke ili ugovori kojima se odobrava isključivo pravo na ponovnu uporabu informacija dostavljaju se Povjereniku u roku od 15 dana od dana donošenja, odnosno sklapanja ugovora.
Kada se isključivo pravo na ponovnu uporabu povjerava u svrhu digitalizacije informacija u području kulture, vrijeme na koje se sklapa ugovor u pravilu ne smije prijeći 10 godina. Ako se ugovor sklapa na vrijeme dulje od 10 godina, opravdanost razloga za dodjelu isključivog prava i produljenje vremenskog važenja ugovora Povjerenik razmatra u jedanaestoj godini te zatim svakih sedam godina.
U slučaju isključivog prava iz stavka 4. ovoga članka ugovorom se obvezno mora predvidjeti osiguravanje besplatnog primjerka digitaliziranih informacija iz područja kulture, a koji je dostupan za ponovnu uporabu nakon isteka vremena na koje je dodijeljeno isključivo pravo.
Važeći ugovori i odluke o isključivim pravima, osim ako se odnose na digitalizaciju informacija u području kulture, moraju se objaviti na internetskim stranicama tijela javne vlasti po stupanju na snagu ovoga Zakona.
Sadržaj i način vođenja evidencije isključivih prava za ponovnu uporabu iz stavka 4. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove uprave.

Ponovna uporaba informacija jest pravo korisnika omogućeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama iz 2013 i dodatno ojačano Izmjenama Zakona iz 2015, temeljem preuzimanja Direktive o ponovnoj uporabi informacija EU. Radi se o informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, a koje su kao registri, baze, evidencije ili druge vrste informacija pogodne za ponovnu uporabu, na način da se računalno mogu iskoristiti u svrhu izrade aplikacija. Ponovna uporaba informacija i otvoreni podaci, kao na internetu objavljeni podaci slobodni za besplatnu uporabu svima, pokretači su digitalnog europskog tržišta.

Ponovna uporaba znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom. (članak 5., točka 6.).

Obveznici su tijela javne vlasti koja su obvezna osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama. Popis tijela javne vlasti koji su obveznici osiguravanja ponovne uporabe informacija dostupan je na tjv.pristupinfo.hr (link)

Sukladno članku 28., stavak 1., u svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija tijela javne vlasti dužna su na lako pretraživ način objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu, zajedno s metapodacima, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima.

Informacije za ponovnu uporabu
Osnovno obilježje ponovne uporabe jest oblik informacija– one moraju biti u strojno čitljivom obliku, otvorenom formatu te u skladu s otvorenim standardom (članak 5., točke 10., 11., 12. i 13.)

Strojno čitljiv oblik je oblik datoteke strukturiran tako da ga programska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i iz njega izdvojiti određene podatke, uključujući pojedinačne podatke i njihovu unutarnju strukturu. PSI Direktiva i Smjernice Europske komisije preporučuju oblike CSV, JSON; XML, RDF, i dr.

Otvoreni oblik je oblik datoteke koji je neovisan o korištenoj platformi i dostupan javnosti bez ograničenja koja bi priječila ponovnu uporabu.

Otvoreni standard je u pisanom obliku utvrđen standard s detaljnim specifikacijama preduvjeta za osiguravanje interoperabilnosti softvera;

Podaci za ponovnu uporabu obilježeni su metapodacima, a to su podaci o podacima, odnosno podaci koji opisuju karakteristike nekog izvora. Oni mogu opisivati jedan podatak, cijelu skupinu podataka ili samo neki dio cjeline.

Ostvarivanje ponovne uporabe informacija
Ponovna uporaba informacija ostvaruje se osiguravanjem dostupnosti informacija na dva načina:

putem informacija koje su u ponovno uporabljivom obliku proaktivno objavljene na Internet stranici tijela javne vlasti ili portalu otvorenih podataka
podnošenjem zahtjeva za ponovnu uporabu informacija
Portal otvorenih podataka je podatkovni čvor koji služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju otvorenih podataka javnog sektora. Portal predstavlja svojevrsni katalog metapodataka koji omogućava lakše pretraživanje otvorenih podataka (članak 5., točka 13)

Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske https://data.gov.hr/ sadrži skupove podataka za ponovnu uporabu tijela javne vlasti zajedno s metapodacima, a pokrenut je u ožujku 2015. godine. Portal vodi Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade Republike Hrvatske. Korisnici mogu putem portala predložiti objavljivanje određenog skupa podataka. Portal je povezan s Europskim portalom otvorenih podataka https://data.europa.eu/

Informacije za ponovnu uporabu u formatu koji omogućuje ponovnu uporabu mogu se dobiti i podnošenjem zahtjeva za ponovnu uporabu informacija tijelu javne vlasti. O zahtjevu tijelo javne vlasti odlučuje rješenjem u roku od 15 dana. U slučaju da na informacijama postoje ograničenja iz članka 30., stavak 1. Zakona, tijelo će odbiti zahtjev (bez provedbe testa razmjernosti i javnog interesa). Rješenjem se odlučuje i o naknadi troškova za ponovnu uporabu informacija, a kriteriji se uređuju posebnom uredbom.

Protiv rješenja tijela javne vlasti može se uložiti žalba Povjereniku za informiranje. Na pitanja postupanja sa zahtjevom koja nisu posebno riješena glavom VI. Zakona primjenjuju se ostale odredbe Zakona.

U svrhu ponovne uporabe tijela javne vlasti nemaju obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe.

Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu.

Uvjeti (dozvole, licence)
Tijelo javne vlasti kada omogućava pristup informacijama za ponovnu uporabu može odrediti uvjete za ponovnu uporabu informacija. Uvjeti ne smiju nepotrebno ograničavati mogućnost ponovne uporabe i ne smiju se upotrijebiti za ograničavanje tržišnog natjecanja.

U načelu, tijelo javne vlasti korisniku daje podatke za ponovnu uporabu bez ograničenja, za slobodnu uporabu i u otvorenom formatu.

Tijelo javne vlasti može u opravdanim slučajevima odrediti uvjete za ponovnu uporabu, ali tako da ne ograničavaju neopravdano mogućnost ponovne uporabe, niti se smiju koristiti kako bi se ograničilo tržišno natjecanje, odnosno ne smiju biti diskriminirajući za iste ili slične vrste informacija odnosno svrhu, komercijalnu ili nekomercijalnu.

Tijelo javne vlasti dužno je na svojoj Internet stranici objaviti dozvole koje se primjenjuju na njegove informacije, ili poveznice na takve dozvole, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama odnosno spomenutim pravilnikom koji se pak referira na iste standardne otvorene dozvole.

Vrste i sadržaj dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe utvrđuju se pravilnikom ministra uprave, ali u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama, kako je preporučeno PSI Direktivom.

Na tijelo javne vlasti koje ponovno koristi svoje informacije kao osnovu za komercijalne aktivnosti koje ne spadaju u djelokrug njegovih javnih poslova, primjenjuju se isti uvjeti kao za druge korisnike.

Naknada troškova
Informacije za ponovnu uporabu objavljene na Internet stranici ili portalu otvorenih podataka (otvoreni podaci) besplatne su i dostupne svima na korištenje. Tijelo javne vlasti ne može naplatiti naknadu za otvorene podatke.

Kada pruža informacije za ponovnu uporabu temeljem zahtjeva korisnika tijelo javne vlasti može naplatiti samo marginalne troškove odnosno stvarne materijalne troškove nastale zbog reprodukcije, davanja na uporabu i dostave informacija, u skladu s Kriterijima iz članka 19. stavka 3. ZPPI koji se primjenjuju i na dostavu informacije po zahtjevu na pristup informacijama. Kriterije donosi Povjerenik (NN 12/2014).

Tijelo javne vlasti može naplatiti troškove povrh marginalnih troškova samo u dva slučaja (članak 32. ZPPI).

ako se radi o tijelu javne vlasti koje se pretežno financira iz vlastitih prihoda ili
ako se zahtjev korisnika odnosi na ponovnu uporabu onih informacija od kojih tijelo javne vlasti pokriva troškove njihova prikupljanja, izrade, reprodukcije i objave, ili drugim riječima, financira prikupljanje i održavanje informacija njihovom naplatnom diseminacijom
U tim slučajevima tijelo javne vlasti dužno je odrediti cjenik naknade za ponovnu uporabu informacija u skladu s kriterijima koje utvrđuje Vlada svojom uredbom, a koji moraju biti objektivni, jasni i provjerljivi, te ih u skladu s načelom transparentnosti objaviti na svojim Internet stranicama.

Podnošenje zahtjeva
U zahtjevu za ponovnu uporabu informacija podnositelj zahtjeva mora naznačiti (članak 29., stavak 1. i članak 18., stavak 3):

naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište
informacije koje želi ponovno upotrijebiti, uključujući oblik u kojem želi primiti informaciju
način na koji želi primiti informaciju
svrhu korištenja informacija (komercijalna ili nekomercijalna svrha)
Zahtjev se može podnijeti pisanim putem, uključujući e-mail, odnosno usmeno. Tijelo javne vlasti postupat će po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija putem sredstava elektroničke komunikacije, kad god je to moguće i prikladno (članak 29., stavak 3.)

Odlučivanje o zahtjevu
Tijelo javne vlasti odlučuje o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Rješenje obvezno sadrži vrstu dozvole kojom se utvrđuju uvjeti uporabe te visinu i način izračuna troškova. Vrste dozvola uređuje ministar uprave pravilnikom, a kriterije za izračun troškova Vlada svojom uredbom.

Tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako informacije podlijeću ograničenjima odnosno ako se zahtjev odnosi informacije koje se odnose na razloge koji su navedeni za uskratu informacija u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama iz članka 15. Zakona, kao i u slučajevima kada se zahtjevom traže:

povjerljive statističke informacije, sukladno zakonu,
informacije za koje korisnik treba dokazati postojanje pravnog interesa,
dijelovi informacije koji sadrže samo logotipe, grbove ili oznake,
informacije koje su u posjedu tijela koja pružaju javne usluge radija, televizije i elektroničkih medija,
informacije koje su u posjedu obrazovnih i znanstvenoistraživačkih ustanova, uključujući organizacije osnovane u svrhu prijenosa rezultata istraživanja, škole i ustanove visokog obrazovanja, osim knjižnica ustanova visokog obrazovanja,
informacije koje posjeduju ustanove u kulturi, osim knjižnica, muzeja i arhiva,
informacije koje se ne prikupljaju u svrhu obavljanja javnog posla.
U odnosu na gornja ograničenja, za razliku od postupka po zahtjevu za pristup informacijama, ne provodi se test razmjernosti i javnog interesa.

Zaštita korisnika
Protiv rješenja o odbijanju odnosno odbacivanju zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu Povjereniku za informiranje, a protiv rješenja Povjerenika za informiranje postoji mogućnost podnošenja tužbe Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Pravila postupanja su ista kao i u slučaju podnošenja zahtjeva za pristup informacijama.

PDF DOKUMENT 

OBRAZAC