Poznavanje karakteristika osnovnih klimatskih elemenata omogućuje korištenje prednosti klime za zaštitu od nepovoljnih obilježja u planiranju različitih ljudskih djelatnosti.
 

INSOLACIJA

Godišnja suma insolacije se kreće od 2.100 do 2.600 sati godišnje. Najmanje sijanje sunca registrirano je u siječnju, veljači i prosincu. Najveće moguće mjesečno trajanje sijanja sunca je od svibnja do kolovoza. Insolacija prostora je veća od prosjeka koji odgovara geografskoj širini područja (Zadar 2.560 sati godišnje) jer je kraj nizak te nema uvjete za kondenzaciju kao što imaju udaljeni krajevi zaleđa sa izraženijom dinamikom reljefa. Svi termički odnosi se mijenjaju udaljavanjem od maritimnih utjecaja tako da su kontinentalna klimatska obilježja izraženija, a to znači veće amplitude, jači ekstremi i veće mogućnosti snježnih padalina. 

TEMPERATURA ZRAKA

Datumi početaka i završetaka, te dužine trajanja godišnjih doba i vegetacijskih sezona: Period s temperaturom zraka iznad 10° C je značajan, jer predstavlja doba aktivne vegetacije. Ovaj period započinje oko 3. ožujka u Zračnoj luci Zemunik do 27. ožujka u Žažviću, a završava između 7. studenog u Smilčiću i 17. studenog u Jankolovici.

Iz ovog proizlazi da je dužina vegetacijskog perioda između 229 i 252 dana u prosjeku. Radi usporedbe ovaj period u Istočnoj Slavoniji iznosi 185 do 190 dana. Razdoblje s temperaturom iznad 15°C predstavlja agrometerološko ljeto. To je ujedno najtopliji i vegetacijski najintenzivniji dio godine u kojem uspijevaju i biljke s najvećim zahtjevima za toplinom. Dužina ovog razdoblja iznosi 155 do 165 dana, dakle 5 do 5,5 mjeseci što je vrlo povoljna agroklimatska osobina. Trajanje perioda sa srednjom dnevnom temperaturom zraka iznad 5°C moglo bi se označiti kao aktivno vegetacijsko razdoblje i doba porasta ozimina i trava, dakle biljaka s najmanjim zahtjevom prema toplini. To razdoblje traje više od 11 mjeseci, započinje u drugoj polovici mjeseca siječnja i traje do posljednje dekade prosinca. Razdoblje godine s pojavom termičkih averzija (štetnih visokih i niskih temperatura): Studeni dani ili dani s maksimalnom temperaturom jednakom ili manjom od 0°C pojavljuju se samo u zimskim mjesecima i to u siječnju i veljači. Srednje trajanje bezmraznog perioda iznosilo je prosječno 219 dana u Jankolovici, 221 u Smilčiću 255 dana u Benkovcu, 192 dana u Žažviću. U području zaobalja zadarske regije srednji datumi završetka mraznog perioda u proljeću je od 10. ožujka u Benkovcu do 11. travnja u Žažviću, a srednji datumi početka u jesen je 20. listopada u Žažviću do 21. studenog u Benkovcu. Krajnji datumi pojave zadnjeg proljetnog i prvog jesenskog mraza su 30. travnja (Jankolovica i Žažvić 1985) i 3. listopada (Žažvić 1983). Izmjerene, ekstremno visoke temperature zraka u srpnju: Smilčić 38,7; Žažvić 39; Jankolovica 38,1; Zemunik-zračna luka 37,5 i Benkovac 36,4°C.

VLAGA ZRAKA

Za poljoprivrednu proizvodnju neobično su važna dva aspekta vlage zraka:

  1. Najmanja relativna vlaga zabilježena je u ljetnim mjesecima. U višegodišnjem prosjeku vrijednosti relativne vlage zraka iznose od 66 do 72% za sve izabrane lokacije. Broj dana sa relativnom vlagom zraka iznad 80% izmjeren u 14 sati zavisi od lokacije i kreće se od 30 do 60% u višegodišnjem prosjeku. Vrlo je važno za poljoprivredu. Najmanje ovakvih dana ima ljeti i to u prosjeku od 0,5 do 5,4 dana mjesečno.
  2. Poremećaj vodnog bilanca nastaje naročito pri kombiniranom djelovanju niske relativne vlažnosti zraka, visokih temperatura i vjetra uzrokujući tzv. atmosfersku sušu. To su dani s relativnom vlagom zraka ispod 30% zabilježenom bar u jednom terminu mjerenja u danu. Ovakvih dana ima vrlo malo s tim da je najviše u srpnju i kolovozu i to od 1 do 3 dana. 

PADALINE

Prema navedenim hidrogeološkim prilikama u kombinaciji sa mediteranskim pluvijalnim režimom, voda je na području ove općine najoskudnija u doba godine kada je najpotrebnija. Najveće količine padalina zabilježene su u periodu rujan-studeni, kada se u poljoprivrednim aktivnostima najčešće događa ubiranje plodova, a kojima bi voda bila neophodna upravo u vrijeme zrijanja, u najsušem periodu u godini, a to je srpanj-kolovoz. 

TUČA

Tuča je vrlo rijetka pojava: - u Benkovcu je bilo u 18 godina 7 dana tuče; - u Smilčiću je bilo u 15 godina 5 dana tuče; - u Jankolovici je bilo u 19 godina 3 dana tuče. Događa se u glavnom zimi. No, iako je rijetka, u poljoprivredi može izazvati štetu na razini elementarne nepogode, stoga je potrebno poduzeti sve mjere predostrožnosti i zaštite kao da je učestala poput kiše. 

VJETROVITOST

Vjetrovi su manje zastupljeni nego na obali, a tišina je znatno više. Izraženi su kontinentalni vjetrovi (S, SI, I, SZ = 48%). Od svih navedenih najčešći vjetar je S i SI pravca, bura i J i JI (šilok, jugo) s različitim efektima u prostoru. Zbog ravnine prostora i nedostatka reljefnih prepreka vjetrovi imaju često velike brzine, osobito bura preko 100 km/h. Šilok ili jugo su najopasniji u proljeće kada mogu izazvati fiziološke suše, koje znaju biti i pogubne za poljoprivredne kulture. Termoregulacijsko djelovanje maestrala ovdje ne postoji pa su ljetne vrućine jake i neugodne.

Text preuzet iz Prostornog plana uređenja Općine Zemunik Donji (2003).

Općina Zemunik Donji sastoji se od tri naselja: Zemunik Donji, Zemunik Gornji i Smoković. Sva su naselja sastavljena od više zaseoka. Ukupan broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine za Općinu iznosio je 1903 stanovnika.

Općina broji 1.903 stanovnika (popis 2001.), od toga mjesto Zemunik Donji 1.466 stanovnika. Općina je naseljena gotovo homogeno hrvatskim stanovništvom (po popisu iz 1991. Hrvata ima 1.792 ili 94%). U općini žive i 63 osobe srpske nacionalnosti (3%), 20 Albanaca (1%), 2 Roma, te po 1 Mađar, Nijemac, Turčin, Kanađanin i Slovenac. (Izvor: Državni zavod za statistiku)

Prostor općine Zemunik Donji tipičan je predstavnik Ravnih kotara.

Ravni kotari su ravničarski prostor na kojem se mjestimično, ali rijetko, izdižu brežuljci koji ne prelaze 200m nadmorske visine.

Najviše bilo u općini Zemunik Donji smješteno je na krajnjem SI općine u blizini Vidukina gaja i seže do 153,4m.

Posječna nadmorska visina naselja u općini iznosi: Zemunik Donji 92 m, Zemunik Gornji 105 m i Smoković 95 m.

Vapnenačke stijene gornjokredne i ercijarne starosti s izrazitim pravcem pružanja SZ-JI tzv. dinarski pravac pružanja, dok se u poprečnom pravcu JZ-SI smjenjuju vapnenačke uzvisine (antiklinale) i rastresite udoline (sinklinale). To reljefu Kotara daje valovit oblik. Brežuljci su u glavnom građeni od vapnenaca kredne odnosno tercijarne starosti, a udoline su građene od lapora i pješčenjaka, eocenske starosti.

Stratigrafski, općina kao dio Ravnih kotara, se sastoji u glavnom od vapnenaca, a manjim dijelom od dolomita. Klastiti su postavljeni laporima, vapnencima, konglomeratima i brečama. Odlikuju se vrlo jakom vertikalnom i lateralnom promjenom facijesa. Zajednička odlika svih ovdje razvijenih sedimenata je njihov postanak. Jedni i drugi su nastali u moru, ali u vrlo različitim paleogeografskim uvjetima. Karbonati su se taložili u mirnom, plitkom i toplom moru daleko od utjecaja kopna. Klastiti su proizvod vrlo nemirne sredine taloženja, uz snažan utjecaj kopnenog materijala. Stariji, karbonatni razvoj pripada uglavnom krednoj formaciji, a mlađi, klastični, paleogenu. Upravo je izmjena antiklinala i sinklinala najznačajniji morfostrukturni faktor u gospodarskom razvoju koji Ravne kotare izdiže među agrarno najistaknutije dijelove Hrvatskog primorja.

Kotari su bili žitnica na rubu mora i stočarsko zimovalište podno Velebita.

U sinklinalnoj dolini je središte općine, a sinklinala se proteže JI od Miljašić jaruge, SI od Murvice, između Donjeg i Gornjeg Zemunika, a završava S od Nadinskog blata.

 

BILJNI POKROV

Na području Općine dominiraju polja. Uz polja postoje autohtone biljne zajednice submediteranskog raslinja, koje su znatnim djelom degradirane dugotrajnim utjecajem čovjeka i stoke i pretvorene u šikaru, šibljak i kamenjar.

Tekst preuzet iz Prostornog plana uređenja Općine Zemunik Donji (2003).

Općina Zemunik Donji smještena je u Ravnim kotarima, najveća plodna zaravni na hrvatskom primorju.

Jedan od značajnijih razvojnih preduvjeta je upravo plodna zona Ravnih kotara ali i izuzetan geoprometni položaj. Naime, u Općini je zračna luka u čijoj neposrednoj blizini prolazi autoput.

Željeznički terminali i pomorska luka se nalaze u neposrednoj blizini Općine.

Nešto više od osam kilometara zračne linije dijeli središte općine Zemunik Donji od mora. Središte Općine je udaljena oko 12 km od Županijskog središta, grada Zadra, koji je i najbliže gradsko središte ovoj Općini.

Najbliže općinsko središte je Galovac, od kojeg je općina Zemunik Donji udaljena oko 4,5 km.

Općina je sastavljena od istoimenog naselja, Zemunik Donji, te od naselja Zemunik Gornji i Smoković. Površina općine Zemunik Donji iznosi 54,59 km² ili 1,56% ukupne površina Zadarske županije.

Od ukupno 32. općine u Zadarskoj županiji, općina Zemunik je na 16. mjestu po veličini teritorija.

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u općini Zemunik živi 1903 stanovnika ili 1,17% stanovnika Županije, po čemu spada među veće općine Zadarske županije. Od 32. općine Zadarske županije, po broju stanovnika, općina Zemunik je na 13. mjestu.

Administrativno je okružena sljedećim općinama:

- sa sjevera: Grad Benkovac i Općina Poličnik;
- sa zapada: Općina Poličnik;
- s juga: općine Bibinje, Sukošan i Grad Zadar;
- sa istoka: Galovac i Škabrnja.

Tekst preuzet iz Prostornog plana uređenja Općine Zemunik Donji (2003).